Aktivnosti u prirodi
Biciklizam
Obiđite prekrasne kanjone, livade, sela i vrhove koji otkrivaju prošlost.
Po istarskim vrhovima MTBNa području Buzeštine nalazi se 14 biciklističkih staza koje se nalaze na karti Istra Bike – Buzet:
502 Put maslina i vina CESTOVNA
503 Po obroncima Ćićarije MTB
504 Pod Žbevnicom MTB
505 Put rašporskih kapetana MTB
506 „Buzet sjever“ CESTOVNA
508 Pinguentina MTB
509 Put biske MTB
…
Parajedriličarstvo
Raspadalica leži oko 5 km sjeverno od Buzeta. Lokacija je idealna za parajedriličarstvo gotovo tijekom cijele godine.
Parajedriličarstvo
- FREE FLYING CLUB “TIĆI”, Korenika 75, 52420 Buzet
e-mail: ksl-tici@pu.htnet.hr
Zmajarenje
- Otkrijte uzbuđenje zmajarstva i naučite ga.
- Nevio Ladavac, GSM: 00385 (0) 98 924 73 00, e-mail: nevio.ladavac@pu.t-com.hr
Planinarenje
Planinarenje postaje sve popularnije u Buzeštini. Dokaz tome je Planinarsko društva “Planik” iz Umaga koje je osnovano u Buzetu sa sve većim brojem članova.
Planinarima i rekreativcima na raspolaganju su planinarske staze:
- “IPP” Istarski planinarski put
- Buzet – Raspadalica
- Buzet – Kotli – Hum – Buzet
Jahanje
U Dolini konja imat ćete prekrasno iskustvo jahanja bez obzira jeste li početnik ili iskusan jahač. Dolina konja nalazi se u blizini Roča, uz Aveniju glagoljaša (cesta od Roča do Huma).
- jahanje uz aveniju Glagoljica
- jahanje preko Kotle
galopirajući dolinom Mirne - jahanje do Huma, najmanjeg grada na svijetu
- za djecu – jahanje na ponijama
- jahanje na jedan ili nekoliko dana
Dean Ribarić, +385 91 685 5577, dolinakonja@gmail.com
Slobodno penjanje
Možete pronaći sljedeća penjališta:
- Buzetski kanjon (99 ruta, stupanj 4a – 9a), dobar cijelu godinu, može se penjati i po kiši.
GPS: 45 ° 23`37.0“N 13 ° 59`20.6`ʻE & 45 ° 23`44.0“N 13 ° 59`47.3`ʻE
- Hum (5 ruta, 6c – 7c) može se penjati ljeti ili po kiši
GPS: 45 ° 23`31.2“N 14 ° 02`39.2`ʻE
- Raspadalica (35 ruta, 3 – 7c +), dobra zimi
GPS: 45 ° 24`56.4“ N13 ° 59`27.6`ʻE
Other activities
Izvor Mlini je špiljski sustav s vodenim kanalom duljine 450 m.
Trajanje: 4 sata.
Jama u blizini Sluma, ima vertikalni ulaz i možete se spustiti do dubine od 60 m.
Tijekom prvog dijela dana polaznici uče o praktičnom dijelu upotrebe opreme, dok je popodne rezervirano za ulazak u jamu.
Trajanje: cijeli dan
Za vrhunsku speleološku avanturu Buzeštine i Ćićarije kontaktirajte:
Nevio Ladavac, GSM: 00385 (0) 98 924 73 00, nevio.ladavac@pu.t-com.hr
Djelatnosti Sportskog ribolovnog društva “Mrena” uključuju brigu o spremištu ribe i očuvanju ribljeg fonda, dok sportske aktivnosti uključuju natjecanja u zemlji i inozemstvu.
Cijena dnevne ribolovne dozvole je 60,00 kn.
Tel. 00 385 (0) 91 737 85 29
Planinarske ture Učkom i Ćićarijom.
Kontakt: Nevio Ladavac, tel. 00 385 (0) 98 924 73 00, e-mail: nevio.ladavac@pu.t-com.hr
- Lovačko društvo “Mirna”, Trg Fontana u Buzetu, tel. 00 385 (0) 52 662 879, 00 385 (0) 98 964 98 99
- Lovačko društvo “Gradac”, Roč, tel. 00 385 (0) 52 666 720
- Lovačko društvo “Ćićarija”, tel. 00 385 (0) 98 428 366 (Neven Mikac, predsjednik).
Gastronomske aktivnosti
Restorani
- Konoba Kotlić – Kotle 3, GSM: +385 99 351 70 77, Friday-Sunday 12:30 – 19:30
- Konoba Valter-Kolinasi, Kolinasi 13/1, GSM: +385 52 666 624, info@konoba-kolinasi.com
- Konoba Hum, Hum 2, GSM: +385 52 660 005
Ročka konoba, Roč 14/1, GSM: +385 91 729 9 716, konoba.rocka@gmail.com
Biska
Biska je domaća rakija koja se priprema od grožđa, bijele imele i četiri vrste začinskog bilja. Recept je star oko 2000 godina. To je ostatak druidske magije drevnih Kelta koji su nekada naseljavali ove dijelove. Bijela imela (viscum album) bila je kultna biljka drevnih Kelta. Biska je poznata po svojim ljekovitim svojstvima, jedno je od najboljih prirodnih lijekova za arteriosklerozu i za regulaciju visokog i niskog krvnog tlaka. Samo Humska konoba (konoba Hum) zna recept za njezinu proizvodnju, koji je dao pokojni humski svećenik (Josip Vidou), koji je bio poznati travar. Bisku možete kušati u Humskoj konobi u Humu – najmanjem gradu na svijetu. Osim što je poznat kao najmanji grad na svijetu, Hum se promovira i kao grad biske.
- Damir Sirotić, Sovinjsko polje, tel: 052/663-027 (produces also a brandy with honey)
- Dario Sirotić, Medveje, tel: 052/667-194
- Diego Nežić, Maruškići, tel: 052/662-293
(also produces: brandy with honey, erba luigia,…) - Ivan Jermaniš, Kijeka, tel: 052/667-141
(produces also other kinds of brandies) - Miro Petohleb, Čela, tel: 052/662-750
(produces many kinds of brandies and aromatic wine…) - Edvin Petohleb, Čela, tel: 091/507 99 73
- Vinarstvo Jakac, Veli Mlun, tel: 052/ 662 481
- Destilerija “Aura”, Buzet, tel: 052/694250
Truffles
Tartufi su skupina podzemnih gljiva vrlo specifičnog okusa, koje se smatraju vrhunskim u gastronomiji. Rastu u samom srcu Istre, u vlažnom i sivom tlu šuma u blizini Buzeta, blizu rijeke Mirne. Ovo skriveno blago pronalazi se uz pomoć posebno dresiranih pasa. Područje bogato tartufima je na sjeverozapadu od Buzeta i Lanišća do rijeke Raše na području Labina i na jugu do Pazina. U dolini rijeke Mirne beru se vrlo cijenjeni i svjetski poznati bijeli tartufi u ranu jesen, kao i crni tartufi koji se mogu pronaćo i zimi i ljeti.
- Karlic tartufi, www.karlictartufi.hr/
Natura Tartufi, www.naturatartufi.com
Prodan tartufi, www.prodantartufi.hr
Vinski putevi
Unutrašnjost Istre, na čijim brdima crveno tlo postaje sivo, bijelo i glineno, poznata je po crvenom teranu i zlatnoj malvaziji.
- Zdravko Černeha – Vina Grgor, Medveje 3, GSM 098 577 295 cerneka.zdravko@ri.t-com.hr
- Dorjan Jakac, Veli Mlun 12, GSM 091 508 09 95 vinagrojakac.jakac@ri.t-com.hr
- Ivan Jermaniš, Kjeka 10, GSM 098 210 293 kristijan.jermanis@ivb.hr
- Sergio Vivoda, Veli Mlun 23, GSM 091 555 12 70
Edvin Petohleb, Čela 38, GSM 091 507 99 73 edvin.petohleb@optinet.hr - Franko Grbac, Vrh 18, GSM 098 210 297 franko.grbac@ivb.hr
Olive oil trails
- Torkop – Černeka Dražen, Brnozi, 51, GSM +385 (0)91 575 9192 cerneka.torkop@gmail.com
- Vlado Jerman, Pigini 27/2, GSM 098 443 498
- Damir Sirotić, Sovinjsko Polje 7, GSM 091 663 53 34 damir.sirotic@pu.t-com.hr
- Dorjan Jakac, Veli Mlun 12, GSM 091 508 09 95 vinagrojakac.jakac@ri.t-com.hr
- Miro Petohleb, Čela 43, tel. GSM 098 224 975 leana_istra@hotmail.com
- Adriano Černeka, Medveje 4, GSM 091 734 57 99 adrianocerneka@net.hr
- Sanjin Sirotić, Sovinjsko polje 9, GSM 091 531 72 47 sanjin.sirotic@ivb.hr
- Miljenko Prodan, Pašutići 3/2, GSM 098 701 392
- Kristijan Krt, Puhi 54, GSM 091 666 41 70 krt1@vip.hr
Kultura
Spomenici
Aleja Glagoljaša
Značajan kompleks u spomen na glagoljašku baštinu podignut je 1977. godine uz cestu od Roča do Huma. Aleja Glagoljaša projekt je Čakavskog sabora. Autor cijelog koncepta je Zvane Črnja, a realiziran je radom prof. dr. Josipa Bratulića i kipara Želimira Janeša. Početak aleje se nalazi u podnožju brda Roč s prvim spomenikom - Stupom čakavskog sabora. Ovaj spomenik u obliku glagoljičnog slova S simbolizira prvo slavensko pismo i početke slavenske pismenosti. Preostalih deset spomen-mjesta su: Stol Ćirila i Metoda, stolice Klimenta Ohridskog, Belvedere Grgura Ninskog, Glagoljaški lapidarij, Klisura hrvatskog Lucidara, Gradijent istraživanja istarskih kopnenih granica, Zid hrvatskih protestanata i heretika, Počivalište Jurija đakona, Spomenik otpora i slobode i Humska vrata.
Stol Ćirila i Metoda – naziv koji je ujedno i zapisan na obodu stola latinicom, ćirilicom i glagoljicom. Pored Stola posađena su i dva čempresakoja simboliziraju Svetu braću Ćirila i Metoda.
Sijelo Klimenta Ohridskog – ispod velikog hrasta stoji isklesana učiteljeva stolica (katedra) i oko nje kameni blokovi kao stolice za učenike. Ovo obilježje je posvećeno Klimentu Ohridskom najzaslužnijem učeniku i sljedbeniku Ćirila i Metoda koji je ujedno bio i osnivač slavenskog sveučilišta, škole što ju je osnovao u Ohridu (Makedonija) nakon što je poslije Metodove smrti (885. g.) morao bježati iz Moravske.
Glagoljski lapidarij – u mjestu Brnobići, točno ispred Crkvice Gospe od Snijega, u zid su ugrađena glagoljska znamenja koja predstavljaju glagoljske natpise iz Istre, Kvarnerskih otoka te iz Dalmacije, a to su: Plominski ulomak, Kninski ulomak, Valunska ploča, Krčki natpis, Plastovski ulomak, Baščanska ploča, Kamenica za blagoslovljenu vodu iz Mošćenica, Grdoselski ulomak, Kustodija iz Vrha, Senjska ploča i Supetarski ulomak. Lapidarij je realizirao dr. Branko Fučić, a svečano je otkriven 1984. g.
Klanac hrvatskog Lucidara – podno sela Brnobići zazidan je suhozid u obliku planine Učke i na vrh je postavljen fino oblikovan kamen koji predstavlja oblak nad Učkom. Ovo je obilježje posvećeno hrvatskom Lucidaru srednjovjekovnoj enciklopediji kojom su se služili i naši glagoljaši. U toj enciklopediji nepoznati glagoljaš je zapisao o Istri: Vaspet je jedna vlast jaže zovet se Istrija. I v tej zemlji je jedna gora, jaže zovet se latinski Olinfos, jaže je Učka. I te gori visokost ide daže pod oblaki.
Vidikovac Grgura Ninskog – kameni blok na kojem je uklesana abeceda latinskim, ćiriličnim i glagoljskim pismom. Slova su poredana usporedo kako bi posjetitelji mogli uspoređivanjem lakše naučiti slova onog pisma koje im je nepoznato.
Uspon Istarskog razvoda – Istarski razvod je skup isprava iz XIII. i XIV. st. o razgraničenju posjeda feudalnih gospodara Istre: akvilejskog patrijarhata, Pazinske knežije i Venecije. Isprave su bile pisane latinskim, njemačkim i hrvatskim jezikom, a sačuvan je prijepis na hrvatskom jeziku kojeg je sastavio pop glagoljaš Mikula Gologorički.
Spomen – obilježje sastoji se od kamenih blokova isklesanih u obliku glagoljskih slova, a može se iščitati naziv Istarski razvod. U dnu brda nalazi se glagoljsko slovo „L“ kao ulazna vrata, a na vrhu je postavljen županski stol.
Zid hrvatskih protestanata i heretika – kameni zid u čijoj je sredini u kamenom bloku uklesano glagoljsko slovo S, te su u njegovom gornjem dijelu upisana imena poznatijih hrvatskih protestanata i heretika. U zid je također ugrađeno sedam kamenih ploča s citatima iz njihovih djela.
Odmorište žakna Jurja – obilježje posvećeno Jurju žaknu, istarskom glagoljašu koji je u Misalu kneza Novaka iz 1368. g. (Misal koji je kupljen 1405. g. za potrebe crkve u Nugli kod Roča) najavio tiskanje prve hrvatske tiskane knjige – Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. g. Sedam kamenih kocki koje podsjećaju na kalupe za ručno slaganje knjiga, ispisuju: žakan Juri.
Spomenik otporu i slobodi – spomen obilježje koje se nalazi na samom ulazu u Hum. Sastoji se od tri kamena bloka jedan na drugom. Pojedini blok simbolizira jedno povijesno razdoblje: stari vijek, srednji vijek i novi vijek. Sva tri bloka zajedno simboliziraju otpor žitelja Humštine i vječitu težnju za mirom i slobodom.
Vrata Huma – posljednje spomen – obilježje Aleje koje završava ulaskom u najmanji grad na svijetu – Hum. Vrata Huma napravljena su od bakra, s rukohvatima u obliku volovskih rogova. Na dvjema alkama ispisane su riječi dobrodošlice. U gornjem dijelu vrata nalazi se kalendarij u obliku polukružno postavljenih medaljona s prizorima iz seoskog života po mjesecima.
Kaštel Petrapilosa
Povijest „Kosmatoga grada“ puna je legendi i usmenih predaja. Kaštel je služio za nadziranje cijele doline rijeke Mirne i središnje Istre akvilejskim patrijarsima u srednjem vijeku i Mlečanima u XV. st. Kaštel Petrapilosa nalazi se 6 km zapadno od Buzeta, nedaleko ceste koja vodi uz rijeku Mirnu prema Livadama i Motovunu. Srednjovjekovni dvorac smjestio se na visokoj hridi koja dominira širim područjem uz rječicu Bračanu. Stoljećima je predstavljao odličan vojno - obrambeni položaj s kojeg se kontroliralo svako kretanje poljem ili cestom širom doline.
Gradovi u blizini
Hum
Najmanji grad na svijetu.
Roč
Utemeljen kao ilirsko naselje, prerasao je u rimski kastrum. Roč je bio središte hrvatske pismenosti, uredništva i tiskarstva temeljenog na najstarijoj slavenskoj glagoljici.
Buzet
Nalazi se na južnoj padini, ima dvoja gradska vrata, četiri trga povezana s tri glavne ceste, dok je trg sa župnom crkvom izgrađen na stijeni.